„Život mjerim kaščicama kafe“ T. S. Eliot
Prije nego počnete sa vašom savršenom mjerom za danas, pročitajte zanimljivu priču o burnom putu kafe kroz Evropu.
Od slučajnog otkrića pastira Kaldija prošli su vjekovi kada je otvorena prva kafana u Carigradu 1457. godine, upravo da bi se kafoljupci okupili na jednom mjestu i uživali u omamljujućem mirisu i ukusu, po prvi put u svijetu. Tako je i kafa postala simbol za razgovor i okupljanje – kafana je i bila mjesto gdje se isključivo pije kafa. Srce Balkana je krenulo istim stopama i 1522. godine otvara se prva evropska kafana u Beogradu na Dorćolu. U kafanu su mogli da uđu isključivo muškarci, kafa se služila u malim šoljicama i idealna mjera je bila 6 zrna kafe po šoljici. Putovanje je krenulo dalje… Kafa je stigla u veći dio Evrope, a burnu i skandaloznu istoriju doživjela je u nekoliko zemalja gdje je bila i zabranjivana raznim ukazima.
Smatralo se da se oko kafe skupljaju priče, tračevi i da se kuju razni planovi među ljudima. Duga su bila druženja u bilo koje doba dana i noći i pomahnitali kraljevi su od kafe napravili glavnog zavjerivača protiv njihove vlasti. Ništa to mnogo ne čudi, ako znate da je kafa toliko moćna da u arapskoj tradicionalnoj kulturi jedina može u korist žene da dovede do razvoda braka. Da, žena se može legalno razvesti ako joj muž ne daje dovoljno kafe. U arapskoj i turskoj kulturi, iako popularna i obožavana kafa je jedno vrijeme bila pod grimiznim slovom. Tako je davne 1511. godine tadašnji gradonačelnik Meke oštro osudio konzumiranje kafe i zabranio je navodeći da kafa izaziva radikalne ideje. Bojao se on razgovora uz kaficu i domišljatih protivnika koji su do zore kafenisali o ujedinjenju rasturenih plemena. Ni sultani nisu tolerisali kafu, a zapamćeni mrzitelj kafe ipak je bio Murad IV koji je ukazom naredio da svako ko bude uhvaćen u ispijanju kafe bude premlaćen. A ako se ko usudi da opet pije kafu sultan je naredio da se nanovo premlaćen baci u more.
No, vratimo se mi u XVII i XVIII vijek kada je ovaj napitak bio urnebesno popularan. I skandalozan. Prva reklama za kafu nastala je u Londonu 1651. godine. Dvadesetak godina kasnije za engleske žene počinje tmurno doba. One su 1674. godine o pravom jadu zabavile i potpisale peticiju protiv zabrane kafe i to naročito muškarcima. Odvažne u borbi protiv otrova koji pretvara muškarce u „beskorisne leševe“ uputile su molbu kralju Čarlsu II, koji je naredne godine strogo zabranio služenje kafe u birtijama. Kralj se zabrinuo i zbog sebe – oko kafe su se kovale mnoge zavjere. Ostatak Evrope je takođe bio uzdrman kafenisanjem. Švedska Vlada je 1746. godine zabranila ispijanje kafe ni manje ni više nego – u kućama. Žandarmerija je obilazila domove i oduzimala „rekvizite“ za pravljenje kafe. A za sve je kriv papa Kliment VIII koji je na početku XVI vijeka među prvima okusio novi napitak na tlu Evrope i rekao da je toliko ukusna da bi je trebalo krstiti
Kafa je jednom obezbjedila put na Olimpijske igre. Brazilska ekipa 1932. godine nije imala dovoljno novaca za odlazak na takmičenje u Los Angeles, pa su svoj brod natovarili kafom i prodavali je usput. I naravno, stigli na Igre. Usput rečeno, jeste li znali da je prva web kamera kreirana na Cambridge-u kako bi pratila stanja na kafe aparatu?
Brojni pisci su bili nezasiti ljubitelji kafe… Balzak i Volter ispijali su po rekordnih 60 šoljica dnevno, svaki u svom ritmu i omjerima, dok je Seren Kjerkegor imao pozamašnu kolekciju šoljica za svoje omiljeno, jako pošećereno piće. Dejvid Linč ima svoju proizvodnju organske kafe, a svi likovi u njegovom poznatom ostvarenju Twin Peaks imaju ogromnu ljubav prema kafi. U čast kafi Bah je komponovao kantatu pod nazivom Kafa.
I ko je poslije svega ovog ne bi volio? Da ne kažemo, obožavao?
2018
