Dobro jutro! Može li jedna kafica?

Ujutro, u podne, nakon napornog dana na poslu… Neki je vole i pred spavanje. Neizostavni je  dio važnih sastanaka, komšijskih okupljanja, prijateljskih druženja. Bez nje se ne ide u goste. Mirišljavi budilnik. Šoljica uz zavođenje ili čitanje dobre knjige. Zbog nje su otvorene i prve kafane, a vjekovima je bila zabranjivana. Ona je afrodizijak. Vrela ili hladna, smatra se ispred svih, kraljicom pića. Sa mlijekom ili bez njega, sa kaščicom cimeta ili kakaa. Kratka, duga i pričljiva, u fildžanu ili  u velikoj šolji. Kafa s pravom nosi titulu pića broj jedan u svijetu, jer se na godišnjem nivou ispije 400 milijardi šoljica kafe. Varijante su neprebrojive, a pojedine destinacije se utrkuju ko će popiti više kafe. Utrkuju se i ko će je više proizvesti.

U susret Internacionalnom danu kafe koji se obilježava 29. septembra, TENEN –  jedan od najpoznatijih ljubitelja kafe, donosi vam nekoliko zanimljivosti o šoljici bez koje zasigurno ne možete da zamislite svoj dan.

Šta je kafa?

Kafa raste u obliku crvenih bobica u grmu i zapravo je voće. Unutar bobica se nalazi zrno kafe koje je zelene boje. Prženjem se dobija braon boja na koju smo navikli. Riječ kafa potiče od arapske reči qahhwat al bun što znači snažan, jak.

Arabica vs Robusta

U prirodi postoji veliki broj vrsta i podvrsta biljke kafe, ali se najviše uzgajaju dvije vrste: arabika (Coffea arabica) i robusta (Coffea canephora). Uzgoj arabike dominira na plantažama kafe i obuhvata preko 70% svjetske proizvodnje, dok ostatak proizvodnje pripada robusti. Arabika se smatra i mnogo kvalitetnijom vrstom kafe. One se u mnogočemu razlikuju, počev od podneblja na kojima rastu, načina uzgoja i izdržljivosti ovih vrsta kafe, pa sve do samog ukusa i mirisa. Da bi Arabika donijela plodove potrebno je oko osam godina, a ova vrsta osjetljiva je i na klimatske i hemijske promjene zemljišta. Robusta već za deset mjeseci donosi plodove i zbog svojih svojstava smatra se slabijom vrstom kafe, iako je sama biljka mnogo otpornija na različite uslove u odnosu na arabiku. Ona osnovna razlika je u kofeinu: arabika je kafa sa manje kofeina, 1,5%, dok robusta u sebi sadrži čak 2,5 %. Robusta u osnosu na arabiku ima mnogo teži i gorči ukus.

Kako smo otkrili kafu?

Prema legend otkrio ju je etiopijski pastir u 9. vijeku dok je čuvao koze koje su sasvim slučajno probale plod kafe i prema pripovijedanju pastira Kaldija potpuno podivljale. Željan da otkrije razlog tome, radoznali pastir i sam je kušao plod i  otkrio nevjerovatnu energiju koju daje. Kasnije će jedan arapski medicinar ubaciti zrna kafe u vodu i dobiti ovaj čarobni napitak. Afrička plemena su izmrvljenu kafu mješala sa lojem životinja i tako pravile “energetske bombice” koje su jeli prije odlaska u važan boj. Dugo je kafa, a ponegdje i sada, smatrana čudotvornim eliksirom. Evropa se brzo dočepala kafe i tada je krenula prava opčinjenost ovom biljkom. Traje i danas. U nekim zemljama na svijetu ona se smatra afrodizijakom, a mnogi naučnici je stavljaju u red moćnih opijata.

Kofein

Glavni sastojak kafe pronašao je njemački hemičar Runge kojem je slavni Gete donio kafu. Da li je kafu donio namjerno radi proučavanja ili je Gete samo htio da prijatelju otkrije čarobni napitak ne znamo, ali znamo da je Runge predano radio na zrnu kafe i otkrio bezbrojne kristale kofeina i još mnogo drugih sastojaka, ali da vas ne zamaramo hemijom…

Kafa kao (prirodni) lijek

Kafa, iako sadrži kofein koji spada u red toksina, ima mnogobrojna ljekovita svojstva. Prije svega, daje energiju jer podiže adrenalin. Stoga ne čudi da su je plemena konzumirala prije odlaska u boj. Brojna su djelotvorna svojstva ovog napitka, a najnovija istraživanja su otkrila da do tri šoljice kafe potpomaže smanjenju starenja kože, naročito ako u vaš ritual uključite i piling koji možete napraviti od kafe pomješane sa malo kokosovog ulja. Ona je dobra i kao razarač celulita. Poznata kao diuretik ubrzava probavu. Istraživanja su isto tako pokazala da konzumiranjem kafe smanjujemo rizik od Alchajmerove bolesti, dijabetesa i Parkinskonove bolesti. Ne zaboravite, samo umjereno, jer i lijek ponekad može biti otrov, pa i kafa koja pretjeranom konzumacijom može dovesti do ubrzanog rada srca, želudčanih tegoba i nesanice. Pazite da se ne zabrojite – tek oko 100 šoljica kafe može biti smrtnosno, dok dnevna preporučena doza je svega tri šoljice.

Ah, ta statistika

Kafa je druga najtraženija roba, nakon ulja. Prema podacima Globalne berze, 65 zemalja svijeta se uspješno bavi proizvodnjom kafe, a najveći proizvođači su i dalje Brazil i Kolmbija. Amerikanci je najviše konzumiraju i popiju – oko 450 miliona šoljica kafe dnevno. Francuzi i Njemci ne zaostaju na listi zemalja kod kojih je kafa dio svakodnevnih rituala, ali su Finci ubjedljivo na prvom mjestu i popiju 10 kilograma kafe po osobi godišnje. Da, dobro ste pročitali…

Mala storija o kafi nije gotova… Sa šećerom ili bez njega, sa kokosovim mlijekom ili sa izmetom cibetke, ručno mljevene po recepturi baka ili esspresa sa čudotvornim mirisom, svejedno je. TENEN za sve ljubitelje carskog napitka donosi i priču o čudnovatom putu kafe kroz Evropu i o tome ko je sve do besvijesti obožavao kafu. Do tada, ili put pod noge u neki od japanskih spa centara gdje možete da se okupate u najukusnijoj kafi, ili jednostavno uživajte u svakom gutljaju kafe koju vam nudimo.

Za mene gorča, hvala!

25Septembar
2017
  • 33
  • 0
Category: Zanimljivosti

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zainteresovani ste za TENEN ponudu?

Želite neki od aparata iz naše ponude u svojoj kući, kancelariji ili na nekom drugom mjestu?

Imate dodatna pitanja? Želite prijaviti tehnički ili prodajni nedostatak?

Potrebne su vam dodatne informacije o našoj ponudi i uslovima prodaje?

Kontaktirajte nas – Tenen tim vam stoji na raspolaganju.

0800 30 601